Mons.VjekoslavHuzjak, predsjednik Vije?a HBK za kler

1. Korizmeni put kojim kro?imo prema proslavi uskrsloga Gospodina, podario nam je u Drugom pastoralno-katehetskom kolokviju trenutke zajedni?kog razmi�ljanja i susreta s Njim. Poput u?enika koji se nakon smrti njihova U?itelja skrivahu iza zatvorenih vrata, povukosmo se i mi u prostore na�ih razmi�ljanja sa �eljom otkrivati duboku tajnu na�e kr�?anske vjere. "Isus im stoga ponovno re?e: 'Mir vama! Kao �to mene posla Otac i ja �aljem vas'. To rekav�i, dahne u njih i ka�e im: 'Primite Duha Svetoga" (Iv 20,22). Dah Isusa uskrsloga jest Duh Sveti. To je isti onaj dah o kojemu pi�e Knjiga postanka: "Jahve, Bog, napravi ?ovjeka od praha zemaljskog i u nosnice mu udahne dah �ivota" (Post 2,7). ?ovjek je to tajanstveno stvorenje, na?injeno od zemlje, a Bo�jim dahom probu?eno na �ivot. Od tog trenutka postoji u ?ovjeku, usprkos svim njegovim granicama, dah Bo�ji. �ivot je Bo�ji u nas udahnut.

2. Bo�ji se �ivot u nama najprije o?ituje u djelovanju Duha Svetoga. On je taj �branitelj� koji nam je obe?an. Taj �veliki i nepoznati�, kako re?e Benedikt XVI., zapravo se svakodnevno o?ituje u na�em osobnom, ali i u �ivotu Crkve kao zajednice. ?ovjek, u pashalnom misteriju otkupljen ljubavlju, zapravo je uronjen u milost Duha koji mu omogu?uje spoznati svoju vjeru, u njoj na?i uto?i�te i sigurnost, u njoj na?i kona?ni odgovor o smislu svoga vlastitog postojanja u odnosu prema Trojedinom Bogu. Onako kako je ?ovjek iz ljubavi stvoren Bo�jim dahom, otkupljen ljubavlju Njegova Sina, tako je pozvan i osobnom vjerom, ro?enom najprije iz ljubavi prema Bogu, odgovoriti na taj Bo�ji poziv darovanim mu �ivotom. ?ovjek je, dakle, pozvan �ivjeti stalno s onim, kako vele neki teolozi, �Tre?im� � u perspektivi Duha Svetoga.

3. Premda nam se mo�e u?initi da smo za vrijeme ovoga kolokvija daleko vi�e razmi�ljali o ljudskom govoru o Duhu Svetom: kako ga tuma?iti, kako se govor o njemu razvijao u povijesti Crkve, kako ga danas u pastoralnim i katehetskim susretima konkretno pokazati, ipak vjerujem da je upravo i u tom govoru o Duhu sam Duh Sveti sve nas vodio i me?u nama bio prisutan. Naime, On koji je posvuda, upravo zbog toga �to je u svemu, ?esto nam je toliko bliz da nam ne nedostaje. U tom mi se kontekstu ?ini, promi�ljaju?i o predavanjima i va�im dragocjenim raspravama, da se pred nas kao prva zada?a nove evangelizacije postavlja izazov: ?ovjeka oko nas iznenaditi darom za kojega ni ne zna da mu nedostaje. To iznena?enje bilo bi, ?ini mi se, prvi korak u su?eljavanju s onim �to smo ovih dana nazivali nezainteresirano�?u ?ovjeka za kr�?ansku vjeru.

4. ?ini se da je jedno od najljep�ih mjesta na kojima se mo�e u?initi taj prvi korak susret s kandidatima za primanje sakramenta potvrde. Naime, mnogi teolozi smatraju da u �ivotu ?ovjeka postoje dva obra?enja. Jedno je ono koje se doga?a u vodi sakramenta krsta, a drugo je ono koje se doga?a u suzama unutarnje vlastite patnje obra?enja. Pod kri�em. Mladi ?ovjek koji je na putu tra�enja vlastitoga identiteta vrlo je ?esto u stvarnosti kri�a tra�enja sebe, vlastitoga smisla u �ivota, kao i odgovora na dru�tvene i druge zada?e koje mora ispuniti. Istovremeno je on pozvan, najprije u sakramentu potvrde, obratiti se i �drugi put�, �to ?e i potvrditi sve?anom obnovom krsnih obe?anja. Ta obe?anja moraju mu postati dio �ivota, odgovor u vjeri koja ?e se roditi iz ljubavi prema Bogu. Iako podno kri�a, kako je to bilo s Ivanom, najmla?im Isusovim u?enikom.

5. U okviru promi�ljanja o sakramentu potvrde shvatili smo � iznova � da poslanje i djelo evangelizacije nisu samo zada?a za koju se vjernike posebno osposobljuje; poslanje pripada samoj biti vjerovanja koje izvire iz same naravi kr�tenja. Zato sada�nji papa, u postsinodalnoj apostolskoj pobudnici�Verbum Domini, pi�e: �Nitko tko u Krista vjeruje ne mo�e se osje?ati izvan te odgovornosti koja proizlazi iz sakramentalne pripadnosti Kristovu Tijelu. Ta svijest treba biti probu?ena u svakoj obitelji, �upi, zajednici, udruzi i crkvenom pokretu. Crkva je, kao otajstvo zajednice, sva misionarska i svatko je u svom vlastitom �ivotnom stale�u pozvan dati jasan doprinos kr�?anskom navje�taju� (br. 94.). Nismo li upravo u radionicama danas, kao i metodom postera ju?er, razgovarali, tra�ili i predstavljali mogu?nosti takvog bu?enja svijesti misionarskoga poslanja svakoga od nas?

6. U godini vjere, re?e sino? na euharistijskom slavlju kardinal Bozani?, obnoviti duh vjere u okviru pastorala i kateheze sakramenta potvrde, bio bi pravi izazov za na�u Crkvu. Vama, stoga, bra?o sve?enici, najprije upu?ujem Pavlovu rije?: �Tako i vi, budu?i da ?eznete za darima Duha, nastojte njima obilovati radi izgradnje Crkve� (1 Kor 14,12). Svjedo?anstvo takve ?e�nje najljep�i je poziv vjernicima da se i oni, svojim darovima, ugrade u �ivot i vjeru Crkve. Put sakramentalne kateheze u okviru potvrde mo�e omogu?iti mladima da prona?u njima najljep�e i najprikladnije mjesto kako se i na koji na?in ugraditi u �ivot Crkve. Valja ih na to poticati i ne zaboraviti im na tome svakodnevno zahvaljivati.

Zavr�na misao

�Tradicija Crkve�, o kojoj smo razmi�ljali u kontekstu razvoja sakramenta potvrde, re?i ?e Rahner �nije po?ivaljka za budu?e generacije�. Sakrament potvrde upravo budi ?ovjeka, nudi mu mogu?nosti prepoznavanja Duha Svetoga u osobnom, ali i �ivotu crkvene zajednice. Vjerujem da nas ovaj Kolokvij nije uljuljao u na�oj svakodnevnoj pastoralnoj i katehetskoj praksi, nego iznova motivirao za stvaranja novih vizija, novih putova evangelizacije za, ali i s vjernicima!

Za sav, dakle, trud oko organizacije ovoga Kolokvija, dopustite mi na kraju, da zahvalim najprije vama, sudionicima, koji ste ovaj kolokvij zapo?eli organizirati, premda toga niste bili svjesni, ve? svojim odgovorima na radne listove koje vam je poslalo Povjerenstvo ovoga kolokvija. Zahvaljujem i Generalnom tajni�tvu HBK na sveukupnoj financijskoj i drugoj podr�ci oko kvalitetne organizacije koja je i duhu, ali i na�emu tijelo, ponudila obilje dobra. Zahvaljujem i djelatnicima Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta, na ?elu s dr. Tomilavom Marki?em, ravnateljem Instituta. Moje zahvale, koje izgovaram i u ime brata u biskupskoj slu�bi mons. ?ure Hrani?a, upu?ene su i prema marljivim voditeljima radionica kao i moderatorima prikaza modela potvrde metodom postera. Drago me je da se i takvim vidom suradnje uklju?uju sve?enici iz razli?itih dijelova na�e Crkve. Tako neka i ubudu?e ostane.

Zazivaju?i na kraju ovoga Kolokvija blagoslov Trojedinoga Boga na sve nas, spominjemo se posebno osobe Duha Svetoga, koja je stajala na po?etku Isusova djelovanja (u vodi rijeke Jordana), na po?etku apostolskoga djelovanja (na pedesetnicu), na po?etku na�ega sve?eni?koga poslanja u podijeljenom nam svetom redu, te ga molimo i za sve ovogodi�nje krizmanike: neka im bude bliz, neka ih osvje�i u njihovoj vjeri te prati na zajedni?kom putu vjere i �ivota Crkve!