Zagreb, (IKA) – Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje u srednjim školama s temom "Vjera raste po ljubavi" započela je s radom u četvrtak 22. kolovoza u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu. U organizaciji Nacionalnoga katehetskog ureda HBK i Agencije za odgoj i obrazovanje okupilo se 150 vjeroučitelja iz cijele Hrvatske.
Predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić zahvalio je vjeroučiteljima i vjeroučiteljicama na odazivu na školu te na njihovoj spremnosti i otvorenosti za trajnu formaciju. "Mi smo povjerovali Božjoj ljubavi i zato smo ovdje. To što smo kršćani i vjeroučitelji u školi nije plod ili posljedica neke naše etičke odluke ili ideje koja nas je ponijela, već je ta naša odluka da budemo kršćani štoviše vjeroučitelji, plod ljubavi i rezultat našega osobnog susreta s osobom Isusa Krista", rekao je nadbiskup Hranić te istaknuo kako je vjera u Boga osobni odgovor na iskustvo voljenosti. Tema škole usklađena je s hodom sveopće i naše krajevne Crkve u Godini vjere, rekao je nadbiskup

Hranić, istaknuvši da vjeroučitelji u evangelizacijskom i navjestiteljskom djelovanju dijele sudbinu Kristovih učenika koji su, kako je napisao sv. Pavao, obarani, ali ne oboreni, pritisnuti, ali ne pritiješnjeni. Vi dijelite tu sudbinu, s druge strane u svom odgojno-obrazovnom radu dijelite radosti i nade, žalosti i tjeskobe hrvatskih prosvjetnih djelatnika. Znajte da su hrvatski biskupi uz vas, da su svjesni važnosti, ali i izloženosti vaše navjestiteljske službe u hrvatskom društvu danas, da su svjesni svoje službe pastira da štitite stado, i da čine sve što im je u tom smislu moguće, ali isto tako da nisu svemoćni, poručio je vjeroučiteljima nadbiskup Hranić.
U uvodnom dijelu predsjednik Nacionalnoga katehetskog ureda HBK prof. dr. Ivica Pažin u pozdravnom govoru posebno je upozorio na sam naslov škole te u tom kontekstu postavio pitanja "Vjera, što je to; traži razvoj, što to znači; ljubav, gdje se očituje?" Izrazio je nadu, da će tijekom Škole kroz predavanja i radionice sudionici doći do odgovora posebno upućujući na činjenicu kako je posljednjih stotinjak godina vjera u hrvatskom narodu bila inspiracija i za društveni i kulturni život.
Izaslanik zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića pomoćni biskup Valentin Pozaić podsjetio je na temeljne bogoslovne krijeposti koje se u ljudskom životu međusobno prožimaju, obogaćuju i umnožavaju. 
Ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović istaknuo je da zajedničke katehetske škole koje zajedno organizira NKU i Agencija imaju specifične teme, ali i snažne poruke. Izrazio je nadu da će Agencija nastaviti odgovarati potrebama vjeroučitelja u svim područjima s kojima surađuju, odnosno u kojima Agencija pokriva djelatnost vjeroučiteljskog rada. U tom kontekstu pohvalio je rad NKU, jer sve to ne bi bilo moguće bez te institucije koja to čini godinama i prije Agencije.

Na kraju uvodnog dijela, predavanja koja će tijekom ove Škole biti održana, kao i tematske radionice kratko je predstavila voditeljica povjerenstva Katehetske škole prof. dr. Ana s. Thea Filipović.
Prvo predavanje Katehetske ljetne škole za vjeroučitelje u srednjim školama "Vjera u međureligijskoj perspektivi" održao je dr. Tomislav Kovač s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U prvom dijelu posebno se osvrnuo na neke temeljne odrednice govora o vjeri s antropološkoga, biblijskog i kršćanskog stajališta. Predavač je uputio na poimanje vjere u Starom i Novom zavjetu te dao osvrt na deklaraciju "Dominus Iesus". U nastavku predavanja prikazao je shvaćanje vjere u tri velike svjetske religije islamu, hinduizmu i budizmu, dok je u trećem dijelu uputio na iščitavanje specifičnosti kršćanske vjere pred izazovom religijskog pluralizma. U tom kontekstu prisutne je uputio na Drugi vatikanski koncil, odnosno dokumente koji su iz njega proizašli. Posebno je naglasio, kako je Katolička Crkva na Koncilu izrazila poštovanje prema duhovnim i moralnim vrednotama drugih religijskih tradicija, u kojima prepoznaje "sjemenke Riječi", elemente "istine i milosti", "dragocjene religiozne i čovječne elemente", "zraka one Istine što prosvjetljuje sve ljude". Taj koncilski zaokret poticaj je kršćanskoj, osobito katoličkoj teologiji, da preispita mjesto i ulogu drugih religija u povijesti spasenja i proširi vlastito poimanje Božje objave, rekao je dr. Kovač. 
Na kraju je istaknuo kako kršćanska vjera nije isključiva, već naprotiv po svojoj je naravi otvorena svakom čovjeku, neovisno o njegovoj rasnoj, nacionalnoj, religijskoj ili svjetonazorskoj pripadnosti. Kršćanska vjera također je realna jer se temelji na stvarnosti utjelovljenja kojim međusobno rasvjetljuje misterij Boga i čovjeka u ljudskoj povijesti. Kršćanska vjera bitno je dijaloška, ona sudjeluje u "dijalogu spasenja" koji je Bog započeo s čovječanstvom. Ona je eshatološka, u nadi je upregnuta prema budućnosti i u službi je Kraljevstvu Božjemu koje dolazi. Također kršćanska vjera je evanđeoska, prožeta je duhom Blaženstva, poniznog pouzdanja i unutrašnjom radošću. U konačnici, ona onkraj svakog doktrinarnog, obrednog ili moralnog formalizma gleda ponajprije u srce svakog čovjeka, u koje se nastanila Božja ljubav čije savršene obrise prepoznajemo na licu Isusa Krista, zaključio je predavač. (IKA)